Knjizevnost..........

Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog, religijskog, općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke ili praktičke naravi.
Književnošču se nazivaju i djela takozvane "lijepe književnosti", najraznovrsniji sastavci ostvareni kao umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava osobni svjetonazor i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica.
Sadržaj književnosti je imaginativno uobličena piščeva mašta
i njegove predodžbe, koje teže prema umjetničkom doživljavanju.
Književnost kao oblik umjetničkog stvaralaštva je tema raznovrsnih
književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek usuglašena. Ipak,
utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe književnosti:
osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno djelu,
samo književno djelo, te primanje književnog djela u svijesti čitatelja.
Sam izraz književnost često se zamjenjuje latinizmom "literatura", koji uz to označava i popis temeljnih i pomoćnih tekstova stanovite struke, predmeta, znanstvenog rada i slično.

Sadržaj








1 Književni rodovi

2 Književne vrste

3 Vrste romana

4 Stilska izražajna sredstva ili figure

5 Vidi

6 Izvori

7 Vanjske poveznice





//

Književni rodovi





Lirsko pjesništvo

Epika

Drama

Diskurzivni književni oblici


Književne vrste





Roman

Novela

Kratka priča

Crtica

Komedija

Tragedija

Drama

Ep

Esej

Mit


Vrste romana


Prema temi



ljubavni

povijesni

znanstveno fantastični

pustolovni

psihološki


Prema tonu i autorovoj namjeri



satirični - podrugljivo duhovitog tona kojim se osuđuju ljudske mani i društvo u cjelini

humoristični - ismijavaju se ljudske mane ili društvo u cjelini


sentimentalni naglašena osjećajnost u karakterizaciji likova i razvoju radnje
Prema temeljnim fabularnim elementima



roman lika/karaktera - u središtu strukture ovog romana je oblikovanje psihološki značajnog karaktera

roman prostora - u romanima prostora pratimo lik ili likove te njihovo kretanje u prostoru čime upoznajemo različite sredine

roman zbivanja - fabula romana zbivanja sastoji se u prevladavanju
zapreka koje stoje na putu prema cilju glavnog junaka ili glavnih
junaka. U romane zbivanja spadaju. viteški roman (razvijen u srednjem
vijeku), povijesni roman, kriminalistički roman i
znanstveno-fantastični roman

roman vremena - ako pratimo promjenu karaktera protjecanjem vremena
- od mladosti do zrelosti (ili smrti) govorimo o romanu vremena


Stilska izražajna sredstva ili figure


Figure dikcije (latinski dictio - govor) temelje se na učinku pojedinih glasova u govoru



anafora

epifora

anadiploza

simploka

asonanca

aliteracija


Figure riječi ili tropi (grčki thropos - obrat) nastaju promjenom osnovnog značenja riječi



metafora

metonimija

personifikacija

sinegdoha

eufemizam

alegorija

simbol

emblemi


Figure konstrukcije ili sintaktičke figure se odnose na poredak riječi u rečenici



inverzija

retoričko pitanje

elipsa

asindeton

polisindeton


Figure misli se odnose na širi smisao onog što je rečeno



poredba

antiteza

hiperbola

litota

gradacija

ironija

sarkazam

paradoks